U fokusu - Srbija

Uskoro će se znati ko su najveći poreski dužnici

Poreska uprava uskoro će obelodaniti imena 100 najvećih dužnika državi na ime poreza i doprinosa.

Analitičari, ipak, tvrde da je reč o još jednom potezu u izbornoj kampanji koji je teško ostvariv, ali i da je budžetska kasa u ozbiljnom minusu i da je potrebna bolja naplata poreza.

Privreda i fizička lica trenutno duguju državi između 600 i 700 milijardi dinara od čega se bar polovina odnosi na dug 100 najvećih dužnika.

"Među njima ima i najpoznatijih biznismena, ali i političara i sportista, te javnih i komunalnih preduzeća. Samo dugovanja za penziono i invalidsko osiguranje iznose oko 230 milijardi dinara. Još toliko se duguje fondu za zdravstvo i nezaposlene, a nisu zanemarljiva ni potraživanja po osnovu PDV-a i poreza na dobit", rekao je izvor Blica blizak Poreskoj upravi Srbije.

Na pitanje zašto je objavljivanje imena dužnika godinama, po zakonu, službena tajna, Aleksandar Vlahović, bivši ministar za privatizaciju i član DS, rekao je da je Vlada Srbije verovatno imala prečeg posla i prioritetnijih zakona. "To je odavno trebalo uraditi i treba da se zna ko su najveći dužnici. Treba da postoje i sankcije, poput stečaja, jer ne možete unedogled da dugujete", rekao je Vlahović.

On dodaje da je od ukupnog duga moguće naplatiti bar trećinu ili oko 250 milijardi dinara. Ostalo se odnosi na dugovanja preduzeća u privatizaciji i stečaju nad kojima se zabranjuje prinudna naplata.

Poreska uprava je podnela inicijativu za objavljivanje imena poreskih dužnika sredinom jula ove godine. Direktor Poreske uprave Dragutin Radosavljević predložio je da se mesečno objavljuje lista 100 najvećih dužnika u medijima. Njihova imena danas važe za službenu tajnu.

"Ne treba nikoga štititi, a javno objavljivanje dužnika imaće i preventivnu ulogu u plaćanju poreza. Zakon bi trebalo da stupi na snagu do kraja ove godine", izjavio je Radosavljević.

On je dodao da pod lupu javnosti ne bi došli poreski dužnici koji su podneli zahtev za odlaganje poreskog duga uz adekvatnu garanciju.

Ovakav presedan Vlade Srbije, kako ga nazivaju pojedinci, analitičari tumače kao potez koji se zbog nedostatka rezultata uoči izbora mogao očekivati.

Predsednik odbora Agencije za borbu protiv korupcije Zoran Stojiljković je rekao da to "nije nikakva revolucija, već situacija kada ste u otvorenoj izbornoj kampanji, a kada premijer Cvetković nema ekonomske i socijalne rezultate s kojima može da izađe pred narod".

"U tom momentu, to je način da Vlada poboljša imidž i da pokaže volju za borbu protiv korupcije i verujem da će obelodaniti imena najvećih dužnika", objašnjava on.

Na pitanje da li će se na taj način Vlada zameriti najvećim biznismenima, on kaže da epilog može biti lobi koji će forsirati priču da privednici nisu plaćali porez jer ih je država uništila.

Narodna blagajna će ove godine biti u minusu od oko 140 milijardi dinara. Nedavnim rebalansom budžeta je predviđeno povećanje minusa za oko 20 milijardi dinara. Planirani rashodi biće veći jer će na povišicu plata budžetskih korisnika i penzija, u oktobru, biti potrošeno više nego što je bilo predviđeno, ali i zbog činjenice da će gradovi i opštine dobiti veći deo poreza na zarade.

Član Saveta za borbu protiv korupcije Stjepan Gredelj "ne veruje da će Vlada pristati da budu obelodanjena imena dužnika".

"Mislim da je ta priča samo oblik dodvoravanja biračima i da je reč o plitkoj socijalnoj demagogiji. Teško je verovati u priču da će se Vlada zameriti ozbiljnim privrednicima. Pa nedavno su privrednici osnovali pokret sa kojim hoće u Vladu, što dodatno govori o njihovim vezama", izjavio je Gredelj.

Profesor na Filozofskom fakultetu Miodrag Zec ističe da je obelodanjivanje imena dužnika samo prvi korak koji Vlada treba da uradi.

"Sada se mora ići i na zakone koji će sprečiti lanac nelikvidnosti i prebacivanje dugova. Borba protiv poreskih neplatiša samo je zahtev vremena. Ceo svet se bori protiv dugovanja jer danas dugove ne plaća ni država", zaključuje Zec.